#366576

Anonymous
Quote:
I heard that in some part of Croatia there is also Slava but called Brgulja

Similar to Slava. Brgulja existed in parts of Imotska krajina. In the past it had more importance. Brgulja (probably from some italian word, as I heard) or zavjetni dan. Very similar to serbian Slava. Big feast with lots of guests and relatives. In first every clan or pleme or prezime had it`s own Brgulja, later that function was taken by whole village (selo ili zaseok).
Here are some examples:
Imotski, (IKA) – Kao duhovna priprava za proslavu blagdana Gospe od Anđela, nebeske zaštitnice grada Imotskoga i cijele Imotske krajine devetnica je od srijede 24. srpnja sa hodočasničkim danom župa Imotskoga dekanata. U župnoj i samostanskoj crkvi Sv. Frane u gradu, svake večeri u 18.30 sati mole se krunica, zavjetne molitve, prigoda je za ispovijed, a u 19 sati je misa s propovijedi. Uz pratnju runovičkoga župnog zbora prvu večer predvodi je fra Mladen Prolić, župnik Runovića, župe kojoj je to i hodočasnički dan. Za zaselke Vujčići i Adžije to je zavjetni dan, tzv. brgulja.
U četvrtak 25. srpnja misu predvodi i propovijeda fra Dinko Bošnjak, župnik Lovreća, pjeva lovrečki župni zbor, ujedno je župno hodočašće Lovreća; zavjetni dan je zaselaka: Divići, Grančići, Mendeši, Vejići, Lončari, Biočići, Budimiri i Solde.
U petak 26. srpnja misu predvodi i propovijeda fra Jakov Udovičić, župni vikar Vinjana, pjeva zbor iz Vinjana, hodočasnički je dan Vinjana, a brgulja Kukavica, Ivanovića, Martinovića, Šimunovića, Zelića, Rašića i Nevistića.
U subotu 27. srpnja misu predvodi i propovijeda fra Nedjeljko Čarapić, župnik Podbablja, pjeva zbor župe Podbablje, ujedno je župni hodočasnički dan, a brgulja za mjesta Brečići, Bašići, Ćosići, Lelasi, Milardovići, Ljubasi i obitelj pok. Jakova Lončara.
U nedjelju 28. srpnja misu predvodi i propovijeda fra Frano Laco, župnik Zmijavaca, pjeva zbor iz Zmijavaca, dan je hodočašća župe Gospi u Imotski, a zavjetni dan – brgulja je Mršića, Lasića, Kasuma, Novog naselja ispod benzinske crpke, carine i Perinuša.
U ponedjeljak 29. srpnja misu predvodi i propovijeda don Petar Čondić, župnik Poljica Imotskih, pjeva poljički župni zbor, župni je hodočasnički dana a brgulja zaselaka: Sušići, Zdilari, Ćerluke, Gadže i Jažići.
Trodnevnica je u crkvi Gospe od Anđela na imotskoj Topani, brdu ponad grada, od 30. srpnja do 1. kolovoza. U utorak 30. srpnja misu predvodi i propovijeda fra Danko Glibotić, župnik Studenaca, pjeva zbor iz Studenaca, hodočasnički je dan za Studence, a brgulja Glavine Gornja – Jažića, Živanovića, Pavlovića, Bage, Mustapići, Naselja Baga te Put Gaja.
U srijedu 31. srpnja misu predvodi i propovijeda fra Zoran Jonjić, župnik Slivna, pjeva zbor iz župe Slivno, kojemu je hodočasnički dan, a brgulja je za zaselke: Medvidovića Drage i Vileničina Brista te molitvene zajednice imotske župe.
Uoči Gospe od Anđela, u četvrtak 1. kolovoza, misu u crkvici na Topani predvodi i propovijeda fra Vinko Gudelj, župnik Prološca, pjeva zbor njegove župe, ujedno je župni hodočasnički dan kao i grada Imotskoga, Franjevačkoga svjetovnog reda i Franjevačke mladeži.
Kao i svake godine, Porcijunkulski je oprost koji se može dobiti 1. kolovoza od 12 sati i na samu svetkovinu Gospe od Anđela ukoliko se pohodi franjevačka crkva, ispovijedi, pričesti te izmoli molitva na nakanu Svetoga Oca.

http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=152638

Sada dolazi do
izražaja taj društveni dio slavljenja blagdana, međusobno komuniciranje ljudi,
druženje, veseljenje, što je zapravo brgulja. Opis brgulje koji se odnosi na konac
XIX. i početak XX. stoljeća, ostavio nam je don F. Ivanišević, kada je svako selo
imalo svoju svetkovinu, a u selu opet neki komšiluci ili malice imali svoju brgulju.
“Svit se u tome vlada po kalendaru, kako u godini spane koji svetac, kojemu je na
čast sagrađena crkva ili kapele u ovom mistu. Kad je brgulja ili blagdan u jednom
selu ili kraju sela sprema se ručak, užina, marenda, večera, valja pogostit
prijatelje, znance, rodbinu, koja dođe iz tog sela ili iz drugog u po’ode. Netom se
vidu u crkvi na prvoj ili drugoj misi, odma’ se javljaju i pozivlju na ručak iza mise,
pa poslin ostanu cili dan. Niki bolji znanci i dije bliža krvina (rodbina), još koji dan
pri brgulje poruču po komu, da im se nadaju na ručku. Kad je u jednoj župi u kojen
odlomku brgulja, odličnija kuća tog seoca pozovne popa i učitelja na obid, to je
velika čast toj kući. Po donjim Poljicin se viđa, da mlade žene i divojke, kad se
vračaju s brgulje, nosu ništo na glavi u zastoru zamotano ili u pregljači pripeto,
ako nije ženska, onda muškić u torbi o ramenu. To je dar onoj starijoj čeljadi koja
ne mogla doći na brgulju, neka znadu i oni za ti dan: to je peča mesa kuvanoga,
zadnji čerek pečenoga, komad šenišne brašenice, lipa pula (topla) kruva i u ploski
ili burači rusa opola ka’ crkavice.” (Ivanišević, 1987: 431).
Brgulja je jedan od elemenata hodočašća, koji nije vezan uz liturgiju, nego
je to svetkovina, gozba,18 zapravo slavljenje blagdana izvan crkvenog obreda.
Za svaku je društvenu grupu ili zajednicu značajno da se okuplja, bilo
spontano bilo organizirano, pri čemu se dinamiziraju unutarnji odnosi zajednice,
stvarajući kroz to okupljanje zajednički duh – mentalitet. Okupljanje je još
značajnije za vjerske zajednice jer ono predstavlja samu osnovicu unutarnje
dinamike vjerskog (duhovnog) života. (Šagi, 1985: 534).

SVETI KLEMENT U PUČKOJ POBOŽNOSTI POLJICA
DINKA ALAUPOVIĆ – GJELDUM (author)