• This topic has 11 voices and 27 replies.
Viewing 15 posts - 1 through 15 (of 29 total)
  • Author
    Posts
  • #347188

    Anonymous

    image
    Most Interesting Minorities From The Balkans

    The Balkan region –  Besides the standard Balkan nationalities you’ve probably heard of (Croatian, Slovenian, Macedonian, Bulgarian and so on), there are a lot of ethnic minorities in the Balkans with diverse culture and most unusual customs. 1.

    Read the full story here

    #424446

    Anonymous

    I didn’t realise there are many minorities living in the Balkans. I knew about Rusyns and Pomaks. I’ve also read somewhere there is a Ukrainian community have been living in BiH for quite some time.

    #424429

    Anonymous

    postovana gdjice Krcum,molim vas da se bolje informisete oko Goranaca.Ove slike koje ste postavili pripadaju Torbesima,a ne Gorancima.To se dve slicne skupine,ali se puno razlikuju kulturolski,obicajima,tradicijom pa i jezikom.Ukrasavanje mladih s ovakvom sminkom je karakteristicno za Torbeshe,koji zive u Sredackoj Zupi na obroncima Sar Planine.U svakom slucaju,sve pohvale za clanak,lepo je pokazati interesovanje za manjinske zajednice .Sve najbolje.Pozdrav….
    https://www.pinterest.com/pin/220465344228930708/
    https://en.wikipedia.org/wiki/Macedonian_Muslims
    https://en.wikipedia.org/wiki/Gorani_people
    http://bosnjaci.net/prilog.php?pid=48594

    #424373

    Anonymous

    Takođe, mislim da je očigledno da je Vlaška manjina (iz Timočke Krajine) izostavljena, a siguran sam da je moguće naći i par slika i par linija teksta – evo jedne lepe slike za početak :)

    No Title

    No Description

    #424356

    Anonymous

    and here is a fantastic wlach song… from timočka kraina… https://www.youtube.com/watch?v=giMQJZMHlJY

    they had a custom called strndžanje (yes it is as difficult to pronounce as it seems) basicaly they would gather on floral friday and screw the shit out of each other no questions asked…

    #439130

    Anonymous

    vrlo zanimljiv članak, za pojedine skupine zaista dosad nisam čuo.

    nekoliko napomena. kao pripadnik šokačkog roda (slavonija), a i na temelju onoga što znam, tvrdim da se šokce nikako ne može smatrati manjinom u smislu kako je to sugerirano u ovom prikazu, dakle nacionalnom manjinom, jer se šokci smatraju etničkim hrvatima pa nema nikakvih bitnih obilježja koja bi ih od njih izdvajala. s bunjevcima je drugačije, to je njihova stvar, samo je indikativno da se kao nehrvati izjašnjavaju samo oni u srbiji, i to jedan dio (no dobro, etnogenetski procesi su složeni, ovise o nizu faktora i nisu svuda isti).

    drugo, rusini ili, kako ih mi u slavoniji zovemo, galcijani, nažalost gotovo da su zaboravili svoj jezik; zna ga uglavnom starije pučanstvo, djeca, mladi i mlađe generacije odraslih slabo ili nimalo, čak i oni koji ga uče u školama (sela jugozapadno od broda, na primjer). većina ih se asimilirala, mogu se prepoznati eventualno po prezimenima (na -ski, -uk, pa neka vrlo kratka i sl.). ipak, kulturno su aktivni, imaju svoje kud-ove, manifestacije i, kao što rekoh, programe u školama, pa će se sigurno dio toga svega sačuvati za sljedeće generacije.

    kao zanimljive manjine s balkana mogli bismo još dodati istarske rumunje (istrorumunje), bosanske sefarde te karaševske hrvate. također tu svakako treba spomenuti i vlahe razasute širom balkana, od istre do timočke krajine.

    #439133

    Anonymous

    @diversis Admins insist we write in English, so I’ll keep it that way. I always wanted to hear what are the traits of a Šokac. What makes Šokac a Šokac and not just regular Croat. My father had a nanny who was as you say šokačkog roda. He tells me she always identified as a Šokica, never as a Croat. Before the WWII she was an officers wife, a lady (gospođa, gazdarica), her husband died and all of they property was nationalized. I know Šokac is often used by Serbs in some regions as an umbrella term for all Croats (In Bosnian Posavina) or even as a slur, but Šokci have distinct national costume, even some vocabulary. I once asked a Croatian acquaintance to explain this to me, he couldn’t do it. I live in a town with a Croat minority, I don’t even bother asking that here. I hope you can explain that to me.

    #439138

    Anonymous

    dolje su neki komentari također na hrvatsko-srpskom (ovo je sad već lingvistički pojam, da se netko ne uvrijedi :) ), pa ne vidim razlog da i ja ne pišem na njemu. ako me admin upozori, pisat ću na engleskom.

    ne razumijem što ti ima posebno nejasno u vezi šokaca. imaš ih puno pa ih pitaj, danas svi imamo internet. čini ih isto ono što i sve ostale subetničke (da upotrijebim taj izraz) skupine, što dalmatince čini dalmatincima, a šumadince šumadincima: običaji, jezik, kuhinja, nošnja, neki možda specifični socijalni odnosi… dio je spomenut i u ovom članku.

    nastojat ću objasniti što kraće. šokci su skupina koja je iz bosne (pretpostavlja se) i tih južnih krajeva pobjegla od “turskog zuluma” nakon što su od tih istih turaka oslobođeni slavonija, baranja i podunavlje (to su tada bili pusti, zapušteni krajevi, kasabe) i kad je formirana tzv. vojna krajina (ona je priča za sebe, da sad ne duljim). nije se to naseljavanje, naravno, odigralo odjednom, nego u nekoliko valova, ali to je u principu to (vrlo slično je npr. i s bunjevcima). šokci su katolici – otuda im, po nekim mišljenjima, i ime po kojem su ih turske vlasti u bosni razlikovale od “vlaha” i “grka”, dakle pravoslavnih, odnosno srba. porijeklo imena šokac je, po svemu sudeći, tursko jer se ono, koliko sam ja čitao, spominje upravo u turskim ispravama (defterima), i to uvijek kad ih se treba razlikovati od spomenutih.

    budući da su katolici i štokavci (staroštokavci) i da su istima bili i jesu okruženi, šokci su u vrijeme nacionalnih pokreta (dakle 19.st. i kasnije) prihvatili hrvatsku nacionalnu ideju i oduvijek se i svuda izjašnjavaju hrvatima – to je ono ako već ne želiš prihvatiti da su “izvorno” bili hrvati. to je sad stvar kriterija i toga kako definiramo naciju (npr. po meni uopće nema smisla govoriti o bilo kojoj naciji u evropi prije 19. st.), no to je danas nebitno. ono si što sam tvrdiš da jesi, a tu kod šokaca nema nikakvih dvojbi. to što je ta neka tvoja rođakinja tvrdila da je “samo” šokica, nije ništa neobično, svuda imaš ljudi (pogotovo starija populacija i to prije, u obje jugoslavije) koji se izjašnjavaju po regionalnom ili tom subetničkom kriteriju; tako je, primjerice, krajem 19. i poč. 20. st. u dalmaciji bilo puno onih koji su se izjašnjavali dalmatincima jer je dalmacija bila dugo odvojena od hrvatske, jak je bio taj regionalni osjećaj (i dan-danas postoji u obliku “dišpeta”, kako oni kažu), jak je bio utjecaj tzv. autonomaša (mahom talijansko građanstvo).

    da, nažalost, komunisti su imali taj običaj da nekima bez obrazloženja i obeštećenja uzmu sve, tj. svima koji nisu, u praksi ili “ideološki”, podržavali komuniste i partizane: ustašama, nijemcima (folksdojčerima), bogatim građanima, domobranima i sl. film “sokol ga nije volio” govori, između ostalog, i o tom. no nisu komunisti bili ništa gori od švaba, oni su činili to isto. ma to je ionako bio jedana pakao, taj 2. svj. rat (kao i svaki rat), i svatko tko ga je preživio, može se smatrati sretnim.

    o običajima šokaca valjda ti ne trebam puno pisati. nekoć vezani za zemlju i konje, za svoje šorove i sela, skroman, ali veseo život (prije u tzv. kućnim zadrugama) uz rakiju i vino, kulin i ostale delicije, uz kola, prela, svatove… premda po naravi živahni i radišni ljudi, u nekom socijalnom smislu relativno su zatvoreni i “povučeni”. nisu npr. kao posavljaci i hercegovci koji će se baviti svime, od čišćenja ulica do upravljanja velikim firmama i koji će svuda povlačiti “svoje”. kod šokaca i slavonaca općenito toga baš nema, više nastupaju individualno, a neki šokci će čak u tom smislu reći i nešto pogrdno o svojima.

    nažalost, danas šokci dijele sudbinu ostalih slavonaca i žitelja krajeva koji se sporo razvijaju. slavonija više nije “plodna zlatna ravnica” koja je nekad hranila pola jugoslavije i u koju su doseljavali ličani, hercegovci, dalmatinci i galcijani. sad je to zemlja s mnogo polupraznih sela, zapuštenih njiva, praznih škola i vrtića, zemlja koja se sporo oporavlja od zadnje krize i u kojoj je budućnost neizvjesna.

    eto, toliko zasad, a mislim da nije ni malo. ako te što zanima, pitaj, ali puno informacija, kažem, imaš na internetu.

    pozdrav!

    #439139

    Anonymous

    p.s. da, srbi i hrvati su tijekom povijesti, pogotovo u krajevima gdje su živjeli izmiješani (a dosta je takvih krajeva, slavonija, bosna, vojvodina, dalmacija), jedni za druge koristili razne nazive. kako kažeš, srbi u bosni hrvate nazivaju šokcima (to je, kako sam naveo, vjerojatno preuzeto od turaka), ovi njih vlasima, rkmanima, hrišćanima, racima… sve je to dokaz da se turske, a ni autro-ugarske vlasti nisu previše zamarale južnoslavenskim plemenima i njihovim “pripadnostima” i da se prije 19. st. ne može govoriti ni o kojoj naciji u modernom smislu, iako nacionalni mitomani vole govoriti drugačije.

    #439141

    Anonymous

    @diversis nemam ja šta da prihvatam ili ne, iskreno me zanima :) Nije mi jasno koja je ključna razlika između Šokca i Slavonca ili Sremca, pogotova zato što Šokci nisu usko vezani za određenu geografsku regiju.

    Nije ta žena bila u nikakvom srodstvu sa mojom porodicom. Živela je kod mojih i čuvala mog oca kad je bio mali u zamenu za stan. Što se tiče nacije u 19. veku u potpunosti se slažem.

    “Sokola” sam gledao 2-3 puta, odličan film, čini mi se da je uhvatio duh tih ljudi. Poslednji put sam ga gledao pre nekih mesec-dva, tad sam našao i pesmu od NHT-Što te Sokol nije volio.

    a što se tiče porekla i imena ja sam čitao ovo:

    “O imenu Šokac (Šokci) može se reći da je najprihvatljivija i najrealnija teorija da su ga naslijedili po ranijem plemenu sukciju (Succi) koji su Šokcima i prethodili, sami sukciju dobili su ga topografski, po lokaciji (planina “Succus”).
    Stari Sklavini donijeli su sa sobom ovo ime i dali ga području uz lijevu obalu Save. Matija P. Katančić smatra da su Šokci ilirsko-panonskog podrijetla čije se ime dovodi u vezu s planinom Succus, a time i plemenom sukciju. Dolaskom Turaka u područje Bosne i Jadranske obale u ovim krajevima pojavljuje se novo stanovništvo koje se ne može smatrati Šokcima ali su se kasnije vjerojatno pomiješali.
    Vjeruje se još da je naziv dobiven od riječi “šaka”, pošto su se Šokci krstili na katolički način “cijelom šakom”.”
    (na (i)jekavici je jer sam preveo sa srpskog na hrvatski sa vikipedije, ne znam da l’ čitaš ćirilicu)
    Hrvatska vikipedija kaže isto, osim poslednje teorije (šaka).

    A što s’ tiče običaja, ne moraš ništa pisati, kol’ko znam skoro isto k’o kod nas Sremaca, volite pojesti, volite popiti, svirate tambure, po zanimanju seljaci :D Čak sam i svirao neke vaše pesme u Požegi na festivalu 2012. tad je tamo bio Evropski omladinski tamburaški kamp.

    #439144

    Anonymous

    @Dušan, nisam mislio da li ti osobno prihvaćaš ili ne, to sam se samo tako izrazio (mogao sam reći “ako uzmemo da…”).

    pa nema sad tu neke “ključne” razlike, sve je to sličan svijet i običaji, panonija i to. nisu svi slavonci šokci. šokci su se u slavoniji u početku najviše bili smjestili u dolinama rijeka, u posavini i podunavlju (nešto malo zbog toga i u bačkoj), ali su se kasnije raširili i po unutrašnjosti slavonije (đakovčani vole reći da su “srce šokadije”), srijemu (ti znaš i sam) i baranji (nešto malo i mađarskom dijelu). ali nigdje u slavoniji nisu svi šokci, ne smatraju se svi šokcima, čak ni oni koji tu žive generacijama (slavonija je, gledano etnički i subetnički kroz povijest, izrazito šarolik kraj). šokci se razlikuju od drugih hrvata u slavoniji po onome što sam ti naveo:

    – jezik: izvorno staroštokavska ikavica – najveći broj, u sremu i istočnoj slavoniji ekavica, a pod utjecajem hrvatskog jekavskog govora, dakako, danas dominantno jekavica – isto kao što su bunjevci danas dominantno ekavci premda su izvorno isto ikavci; pa poseban leksik (turcizmi i dr.), posebni naglasci (npr. ono “bećar” gdje se ovo “a” izgovara otegnuto, kao bećaaar), posebni padeži (npr. sjedi “na klupe”, a ne “na klupi”) itd.

    – običaji: šokačka nošnja, posebno kolo i napjevi, bećarci, svatovi običaji (npr. danas, kad je toga sve manje, posebno je lako prepoznati šokačke od nešokačkih svatova), hrana itd. naravno, uvijek dolazi do prožimanja i miješanja pa je nekad teško razlučiti što je šokačko, a što samo slavonsko, da tako kažem

    – društveni odnosi: ovo je već malo složenije pitanje, a tiče se recimo odnosa unutar kuće, nasljeđivanja, “statusa” muškaraca i žena unutar kuće ili obitelji itd.

    šokci su ipak geografski dominantno vezani za slavoniju, tu ih je najviše. među šokcima ima i “izvornih” šokaca, ali i onih koji su se, kako se to ovdje kaže, “pošokčili” (npr. neki ličani, pogotovo jer i oni imaju tu ikavicu; ali zato bosanci i hercegovci – nema šanse, prije će sava poteć uzvodno, što bi se reklo :) ).

    napominjem, sve se to s vremenom gubi, sve je to bilo puno izraženije prije, a danas se čuva uglavnom u selima i pjesmama :)

    evo recimo ja se ne sjećam kad sam zadnji put bio u pravim šokačkim svatovima iako živim u posavskom šokačkom kraju. jednostavno, vrijeme čini svoje, svijet se uvijek mijenja,nove generacije prihvaćaju neke nove običaje i tako.

    da, “sokol” je dobar film, mislim da ga mogu razumjeti svi “panonci” neovisno o vjeri i naciji.

    pjesma mi se sviđa, samo mi je taj naziv “najbolji hrv. tamburaši” malo onako smiješan i pretenciozan. za nas su to uvijek bili i ostali “zlatni dukati” ali to je njihov problem :)

    znam, čitao sam to što si stavio. ne znam šta da ti kažem, meni je to sve u domeni pretpostavke, nema nekih pouzdanih dokaza za bilo što od navedenog. ali dobro, to su neke stvari koje teško da će se ikad pouzdano utvrditi. recimo, to da su dobili ime po planini mi je neuvjerljivo jer nema logike da ravničarski narod dobije ime po planin niti sam čuo za neki sličan slučaj.

    što se tiče m.p. katančića, iako se smatra jednim od prvih hrv. historiografa, ipak se njegove ideje ne mogu danas uzeti kao znanstvene činjenice. ne možemo se previše oslanjati na znanost 18. i 19. st. (pa eto i sam spominješ tu zabludu, u koju s vjerovali i vođe hrvatskog narodnog prepororda, da su južni slaveni potomci ilira, što nema veze s istinom).

    ovo sa šakom i krštenjem mi još i pije vode, ali, kažem, tko to zna. otkud naziv hrvat, srbin, mađar, bugar… možemo samo nagađati. ali dobro, znanost mora tražiti i nuditi neke pretpostavke.

    čitam ćirilicu, bez brige. naučio sam ju na faksu, a i ranije sam ju znao djelomično.

    pa da, slavonci, šokci, sremci, banaćani, podravci… sve je to kažem sličan svijet. udri brigu na veselje, jebi ga, jednom se živi :D

    samo da nam još malo krene s tom ekonomijom i zapošljavanjem. to je ovdje još uvijek velik problem, ljudi stalno odlaze u njemačku, irsku, skandinaviju…

    tamburaš? ajde baš fino. obožavam tamburu i tamburašku muziku. nekad sam i ja svirao, ali onda je došao faks i tako :)

    tu posebno moram pohvaliti sremce, imate odličnih pjesama. recimo, ne znam je li ti poznata, nedavno sam ju čuo preko yt-a, svirao ju je jedan bend na “tamburica festu”, zove se “ajmo na put tamburaši”.

    kraljem smatram dakako jednog i neponovljivog herr zvonka bogdana ;)

    živio!

    #439147

    Anonymous

    @diversis Sad mi je malo jasnije, mislim, znao sam sve to, ali sad sam siguran :) Čuo sam i malo te šokačke ikavice, svirali smo nešto u okolini Županje, ai kod nas se pomalo provuče ponekad, na granici smo.
    Naši još ne idu u Irsku, al’ polako, valjda ćemo i mi ući u EU :) Naši idu u Slovačku na po tri meseca, a ko ima vaše papire ide di ‘oće :D 
    Ma ne sviram ni ja po veseljima i kafanama otkad studiram, samo “ozbiljnu” muziku i za KUD-ove. Kako ne bi bila poznata, ne znam ko je svirao na festu, nisam bio, ove godine nisam stigao, a prošle bojkotovao zbog Cece. Inače to sviraju Kuzminci, s njima svira i majstor Šojić, ako si svirao verovatno si čuo za njega.
    Ja volim kod vas što se tambura neguje, kod nas je to jako slabo kad se uporedi. Čak i ovaj vaš tamburaški pop je dobra stvar za tamburu, samo nek se nešto dešava. Kod nas je mrtvo, svi vrte iste stare pesme (ne kažem da su loše, daleko od toga), isti stari svirci i pevači, ništa da se osveži. Ima jedno 3-4 kvalitetna sastava, a i od njih 80% su isti ljudi, samo Zorule nešto rade.

    #439150

    Anonymous

    Since we’re talking about minorities of the Balkans, I would like to know something more about Pannonian Rusyns. More specifically their language. I’m just looking for their website(s) or internet radio(s). Slovak Rusyns got plenty of websites with so much information and stuff. But I can’t find any Pannonian Rusyn sources. I just want to compare their language with Šariš dialect of Eastern Slovakia. They’re pretty similar. ;) Could anyone help me, pls?

    #439153

    Anonymous

    @”Kapitán Denis” I’ll try to find something. I know there are TV shows on RTV on Rusyn (and Slovak, Hungarian, Romanian, Croat, Roma…)

    #439154

    Anonymous

    @”Kapitán Denis” http://www.rtv.rs/rsn/ Rusyn version of their site, I sure hope you read Cyrillic.
    I think this playlist will be a gold mine for you: http://media.rtv.rs/sr_lat/paleta-rusinski/29500
    There’s a bunch of shows about everyday Rusyn life, it’s a weekly show, so there is more than enough.
    Plus you can hear standard Pannonian Rusyn and everyday Pannonian Rusyn, just pay attention who’s speaking. Reporters usually speak standard and some rare guests(?), while most people speak what you would hear on the street.

    Here’s a bonus for you, same Show about Slovaks: http://media.rtv.rs/sr_lat/paleta-slovacki/29660

Viewing 15 posts - 1 through 15 (of 29 total)

You must be logged in to reply to this topic.

Slavorum

14 User(s) Online Join Server
  • Stella C.
  • Bjelas
  • KratΩs
  • LukaVader
  • Armenian Slayer
  • Shvo